Đerdap – Nacionalni park za ponos

Nacinalni park Đerdap ubedljivo je najraskošnija riznica prirodnih bogatstava i istorijskih spomenika koje Srbija poseduje na svojoj teritoriji.

Impozantna Đerdapska klisura i čuvena Gvozdena vrata ostavila su brojne istorijske spomenike u ovom kraju i dovoljni su da se od nacionalnog parka napravi nezaboravna turistička atrakcija za strane i domaće turiste.

Nacionalni park Đerdap smešten je u severoistočnom delu Srbije, na samoj granici sa Rumunijom, a najbliži grad mu je Donji Milanovac. Park je oivičen istorijskim spomenicima i šumovitom prirodom, što je idalan okvir za bogatstva koja sadrži. Dužinom od 100 km desne obale Dunava,

Đerdap se proteže od tvrđave Golubac do Kladova. Impozantna Đerdapska klisura , najveća na celom toku Dunava, sa brdsko – planiskim šumovitim pojasom čini ovaj predeo riznicom raznovrsne flore i faune koji je od velikog značaja ne samo za nas već i za Evropu.

Đerdapska klisura je najveća klisura probojnica u Evropi i sastoji se od četri klisure i tri kotline: Golubačke klisure, Ljupkovske kotline, klisure Gospođin vir, Donjomilanovačke kotline, klisura Veliki i Mali kazan, Oršavske kotline i Sipske klisure. Mnogi kažu da su najlepše klisure Đerdapa Mali i Veliki kazan, gde se Dunav sužava na samo 140 metara i dostiže dubinu od čak 90 metara.

Povoljna klima i obilje prirode koje je okružuje povoljno je bilo za razvoj reliktnog biljnog bogatsva te ovaj park baštini preko 1.100 biljnih vrsta.

A gde je bogatstvo bilja tu su i životinje. Zato su se ovde smestile životinjske vrste poput medveda, risa, vuka, šakala, sove, crne rode i mnogih drugih. Interesantan podatak je i to da je ovde stanište risa najbrojnije u Srbiji, što je važno jer je ris retka vrsta u Evropi.

Jedna od najznačajnijih karakteristika parka je i velika pošumljenost jer je preko 64% pod šumskim pojasom koji posebno pojačava vizuelni efekat lepote klisure, ali i stvara prijatan ambijent za boravak.

Zbog povoljne klime, ali i značajnog položaja Đerdapska klisura u sebi baštini ostatke najranijih perioda civilizacije sa ovih prostora. Ona s razlogom nosi i epitet jednog od najznačajnijih arheoloških parkova u Evropi. Gvozdena Kapija je imala značajnu ulogu tokom praistorije u nastanku i razvoju najstarijih civilizacija Evrope i Mediterana.

Đerdap je poznat i pod imenom “Gvozdena vrata” upravo zbog tog položaja granice između različitih civilizacija, to su vrata između dva ekomomski i kluturno različita dela sveta između donjeg i srednjeg Podunavlja. Stoga je Đerdap bio prirodno strateško mesto od velikog značaja i tokom ratovanja, ali i u miru.

Ove strateške i prirodne prednosti Đerdapske klisure uslovile su i bogatsvo istorijskih spomenika baš na ovom prostoru. Jedan od najznačajnih spomenika ovde koji svedoči da su se prednosti tog kraja koristili još u najranijim periodima naseljavanja ovih prostora je svakako istorijsko naselje Lepenski vir ali ostali značajni arheloški lokaliteti.

Golubačka tvrđava sa svojih devet kula jedna je od prvih stanica na početku same klisure koja se valja obići. Golubački grad kako tvrđavu još zovu je kulturni spomenik od izuzetnog značaja.

Prve informacije o njoj datiraju u spisima iz XIV veka, a za samu građevinu se vezuje bogata istorija kao i različiti vlasnici koji su je osvajali i vladali njome određeno vreme. Danas je to građevina koja se renovira i koja bi vremenom trebala biti bolje promovisana i pristupačnija za turiste.

Svaki period ovde je ostavio po nešto prepoznatljivo svoje, zato ćete u obilasku đerdapske klisure imati priliku da vidite ostatke Tajanovog mosta,

Trajanove table, rimskih limesa, ostatke raznih kaštela, ali i ostatke koji svedoče o srpskoj arhitekturi iz raznih perioda. Posetici se ovde mogu upoznati i sa tragovima koji su na ovim prostorima ostavili veliki rimski carevi poput Trajna ili Triberijana, ali i sa mnogobrojnim arheloškim nalazištima poput lokaliteta Dijana.

Ko ima vremena i želje da pored svih prirodnih i istorijskih čari obiđe i druge adute iz okoline u blizini je Rajkova pećina, ali i reka Pek, čuvena po ispiranju zlata. Naravno u ovom kraju posejana su seoska domaćinstva u kojima je moguće probati specijalitete ove oblasti i vratiti se kroz vreme u neki jednostavniji način života. Kanjon reke Brnjice je još jedan prirodni biser Nacionalnog parka Đerdap koji nije toliko poznat ali svakako zaslužuje da se upozna.